Znate li koliko je zemalja i teritorija SAD prisvojio kroz povijest?

Dakle, imao je dojam da će Grenland postati američki čim on to zatraži. Što podosta govori o njemu, ali i američkoj politici za koju se smatralo da je dio neke davne prošlosti. Očito se i ona vratila na velika vrata. Naime, SAD na Grenlandu ima pojačanu prisutnost i uz sve postojuće sporazume, može neometano provoditi vojne i razne druge aktivnosti. Dakle, iz toga je jasno da Trumpu skloni Amerikanci vide Grenland ponajviše kao simbol američkog geopolitičkog pristupa teritorijima od strateške važnosti.

Meksiko najviše izgubio

Iako je danska vlada takvu mogućnost tada kategorički odbacila, povijest pokazuje da Sjedinjene Američke Države imaju dug niz presedana u kojima su teritorije širile upravo kupnjom, aneksijom, ratom ili političkim pritiskom. Bez pokazivanja većeg interesa za protivljenje "druge strane", kojoj bi pristupali milom ili silom.

Jedan od najpoznatijih primjera je kupnja Louisiane od Francuske 1803., čime se teritorij tada mlade američke države gotovo udvostručio. Florida je nekoliko godina kasnije prešla pod američku kontrolu sporazumom sa Španjolskom, dok je Aljaska 1867. kupljena od Rusije u potezu koji je u to vrijeme bio ismijavan, ali se dugoročno pokazao iznimno isplativim.

Sličan model primijenjen je i 1917., kada su Sjedinjene Države upravo od Danske kupile Djevičanske otoke, što se danas često navodi kao ključni povijesni argument u raspravama o Grenlandu.

Teritorijalno širenje SAD-a odvijalo se i putem aneksije i ratova. Teksas je najprije bio neovisna republika, a potom je 1845. pripojen Sjedinjenim Državama, što je dovelo do rata s Meksikom. Posljedica tog sukoba bio je gubitak golemih meksičkih teritorija, iz kojih su kasnije nastale savezne države poput Kalifornije, Nevade, Utaha, Arizone i Novog Meksika. Krajem 19. stoljeća SAD su anektirale i Havaje, nakon rušenja tamošnje monarhije, u procesu u kojem su američki gospodarski i politički interesi imali presudnu ulogu.

Grenland se uklapa u povijesni obrazac

Američko širenje nije se zadržalo samo na sjevernoameričkom kontinentu. Nakon Španjolsko-američkog rata 1898., Sjedinjene Države preuzele su Portoriko i Guam, dok su Filipini bili pod američkom upravom sve do stjecanja neovisnosti 1946. Američka Samoa došla je pod američku kontrolu početkom 20. stoljeća sporazumima velikih sila, a Sjevernomarijanski otoci završili su pod američkom upravom nakon Drugog svjetskog rata i danas imaju poseban status u odnosu na SAD.

U širem kontekstu, Grenland se uklapa u obrazac interesa koji nadilazi puku teritorijalnu ekspanziju. Riječ je o području iznimne strateške važnosti zbog položaja na Arktiku, blizine Rusije, potencijalnih prirodnih resursa i već postojeće američke vojne prisutnosti. Međutim, za razliku od povijesnih presedana, Grenland danas ima široku autonomiju, a međunarodni odnosi, pravo na samoodređenje i politička realnost čine scenarij kupnje gotovo nemogućim.

Ipak, sama činjenica da se takva ideja ozbiljno razmatrala podsjetnik je na dugu povijest američkog teritorijalnog širenja, koja je oblikovala ne samo kartu Sjedinjenih Država, već i globalne političke odnose kakve danas poznajemo. No, s Trumpom se i oni mijenjaju, a hoće li biti temelj za buduće odnose ili primjer što ne činiti, pokazat će vrijeme, kao i uvijek...